POLOŽAJ ŽENA U ORUŽANIM

(1)

(2)

(3)

Urednica: Bojana Balon Lektura: Selma Đonlagić Korektura: Ivana Radosavljević Dizajn i prelom: DesignBüro Štamparija: Alta Nova Tiraž: 200

Izvješće je sačinila Regionalna radna skupina koju čine sljedeći predstavnici i predstavnice ministarstava obrane: Željka Blagovčanin, Radmila Đakonović, general-major dr Mitar Kovač, Bekim Maksuti, poručnica Sanja Pejović, dr Muhamed Smajić, Julijana Stojanova, pukovnik Dragan Tatomir, dr Jovanka Šaranović, kao i predstavnik i predstavnice UNDP/

SEESAC, dr Ivan Zveržhanovski, Bojana Balon i Danijela Đurović.

Izvješće je objavljeno uz potporu UNDP/SEESAC, u okviru projekta „Podrška integraciji načela rodne ravnopravnosti u reformu sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu“ koji financiraju Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Norveške, Oružane snage Švedske i Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).

Stavove iznesene u ovom izvješću ne treba poistovijetiti sa stavovima Vijeća za regionalnu suradnju ili Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. Osim toga, oznake i materijal korišteni u izvještaju ne odražavaju stavove Vijeća za regionalnu suradnju ili Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u pogledu 1) pravnog statusa bilo koje države, teritorije ili oblasti, njihovih nadležnih organa ili oružanih skupina; ili 2) obilježavanja njihovih granica ili zona razgraničenja.

(4)

GENDER EQUALITY IN THE MILITARY

Support for Gender Mainstreaming in Security Sector Reform i n the Western Balkans

POLOŽAJ ŽENA U ORUŽANIM

SNAGAMA DRŽAVA ZAPADNOG

BALKANA

(5)

(6)

/ SADRŽAJ

SAŽETAK... 6

1. UVOD...10

2. ZASTUPLJENOST ŽENA U ORUŽANIM SNAGAMA...13

2.1. Zastupljenost žena na mjestima odlučivanja u oružanim snagama.. 26

2.2. Statistika o polaznicima i polaznicama vojne obuke... 28

2.3. Statistika o polaznicima i polaznicama vojnih akademija... 52

2.4. Statistika najuspješnijih polaznika i polaznica osnovne vojne obuke i vojne akademije... 60

3. POLITIKA UPRAVLJANJA PERSONALOM... 63

3.1. Strateški pristup prijemu žena u oružane snage... 63

3.2. Konkretne mjere za povećanje broja žena u oružanim snagama...64

3.3. Kriteriji selekcije... 68

3.4. Sustav praćenja, usavršavanja i napredovanja kadrova... 70

3.5. Fluktuacija u službi... 75

3.6. Mjesta koja su nedostupna ženama... 79

4. UVJETI RADA... 80

4.1. Balansiranje privatnog i poslovnog života...80

4.2. Mjere zaštite na radu...83

4.3. Plaće...83

4.4. Uvjeti za stjecanje prava na mirovinu...83

4.5. Pravo na sindikalno udruživanje...84

4.6. Uniforme, vojno naoružanje i oprema...85

4.7. Infrastruktura...86

4.8. Institucionalni mehanizmi za rodnu ravnopravnost... 87

4.9. Sankcionisanje rodne diskriminacije...88

4.10. Korištenje rodno osjetljivog jezika... 89

4.11. Kodeks ponašanja...89

4.12. Prevencija seksualnog uznemiravanja...90

5. RODNO SENZITIVIZIRANJE I EDUKACIJA...93

5.1. Edukacija i stručno usavršavanje o rodnoj ravnopravnosti...93

5.2. Edukacija o rodnoj ravnopravnosti za sudjelovanje u multinacionalnim operacijama...95

6. PREPORUKE...96

ANEKS A: ZASTUPLJENOST ŽENA U ORUŽANIM SNAGAMA...97

ANEKS B: PRAVNI OKVIR...101

ANEKS C: SISTEM VOJNOG OBRAZOVANJA...103

SPISAK KRATICA...105

SPISAK GRAFIKONA...106

SPISAK TABELA...107

(7)

/ SAŽETAK

Studija Položaj žena u oružanim snagama država Zapadnog Balkana predstavlja:

• usporedive podatke o zastupljenosti žena u oružanim snagama na Zapadnom Balkanu;

• politike i prakse ministarstava obrane (MO) i oružanih snaga (OS) o privlačenju i zapošljavanju žena, njihovom razvoju karijere, obrazovanju i obukama, učešću u mirovnim misijama;

• politike i prakse iz oblasti postizanja rodne ravnopravnosti u oružanim snagama.

Studija je rezultat zajedničkog pothvata ministarstava obrane u regionu koja su nosilac istraživanja, te je stoga jedinstven primjer regionalne suradnje ove vrste.

Naime, uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih naroda/Ureda SEESAC (UNDP/SEESAC) uspostavljena je regionalna radna skupina sačinjena od predstavnika i predstavnica ministarstava obrane koja je razvila metodologiju za istraživanje, prikupljala podatke, sačinila analizu istih i razvila set preporuka za poboljšanje položaja žena u oružanim snagama.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Podrška integraciji načela rodne ravnopravnosti u reformu sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Projekat je zajednički napor Razvojnog programa Ujedinjenih naroda/Ureda SEESAC, Ministarstva obrane Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine (BiH), Ministarstva obrane Crne Gore i Ministarstva obrane Republike Srbije.

Cilj ovog projekta je integriranje pitanja rodne ravnopravnosti u procese reforme sektora sigurnosti i doprinos većoj učinkovitosti sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Pored jačanja kapaciteta mehanizama za rodnu ravnopravnost i senzitivizacije pripadnika i pripadnica oružanih snaga o pitanjima rodne ravnopravnosti, projekt pruža podršku ministarstvima u unaprjeđenju uvjeta za efikasnije privlačenje, zapošljavanje i zadržavanje žena, što podrazumijeva reviziju kadrovskih politika i procedura i podršku napredovanju žena u vojnoj službi.

Žene danas čine između 5,69% i 8,97% pripadnika oružanih snaga država Zapadnog Balkana. U kopnenoj vojsci zastupljene su sa između 3,85% i 4,93%; u zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani žene su zastupljene između 1,50% i 4,89%, u mornarici sa 0,69%. S obzirom da je vojno školovanje tek nedavno otvoreno za žene, najviše su zastupljene na hijerarhijski gledano najnižim pozicijama.

Statistički gledano, žene su najviše zastupljene u drugim službama u oružanim snagama, u koje spadaju na primjer civilna lica u vojnoj službi, medicinsko osoblje, administrativno osoblje, vojna policija, rezervisti sa punim ili pola radnog vremena. U toj kategoriji žene su zastupljene između 9,81% i 41,24%. U multinacionalnim operacijama žene su zastupljene između 1,61% i 9,00%.

Žene su i dalje neznatno zastupljene na zapovjednim pozicijama, do 2,94%.

Ministarstva obrane na Zapadnom Balkanu su u posljednjih nekoliko godina aktivno radila na privlačenju žena za vojni poziv. U BiH su aktivnosti sa ciljem da privuku više žena u oružane snage inicirane 2008.

godine kada je MO BiH uključeno u proces izrade Akcionog plana (AP) za primjenu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 Žene, mir i sigurnost (VS UN 1325), a prema petogodišnjem planu razvoja oružanih snaga planirano je da do 2015. godine broj žena u oružanim snagama dostigne 10 posto.

U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji žene su prvi put primljene na kurseve za podoficire i oficire 1997. godine. Od 2009. godine primjenjuje se Program jednakih mogućnosti za žene i muškarce u MO i Armiji, a žene se upisuju na Vojnu akademiju bez primjene kvote. U Crnoj Gori je 2006. godine započeto sa regrutiranjem žena za potrebe Vojske Crne Gore, a 2008. godine, nakon uspostavljanja suradnje sa vojnim akademijama zemalja partnera, počelo se sa praksom odabira kandidatkinja za upućivanje na vojne akademije u inozemstvo. U Srbiji Ministarskim uputstvom 2006. godine precizirana je potreba kreiranja uvjeta za prijem žena na školovanje u vojnim školama. Od školske 2007/2008. godine na Vojnoj akademiji se školuju žene, a počev od 2009. na dužnost profesionalnih vojnika se postavljaju žene. Kvote za upis žena na Vojnu akademiju se kreću do 20%, dok Nacionalni akcioni plan (NAP) za

(8)

primjenu RVS 1325 koji je usvojen 2010. godine predviđa postizanje 30% zastupljenosti žena u sektoru sigurnosti.

Kako bi imali što veći broj zainteresiranih kandidata i kako bi mogli izabrati najkvalificiranije i najmotiviranije, ministarstva uključena u ovaj projekt aktivno promoviraju vojni poziv putem pisanih i elektroničkih medija, posjeta školama, dana otvorenih vrata. Prilikom izrade materijala o konkursima vode računa o tome da se obraćaju kako ženama tako i muškarcima. Vizuelni materijal sadrži fotografije žena u uniformi kako bi se promijenila percepcija o tome da je to poziv samo za muškarce.

Žene su među polaznicama osnovne vojne obuke zastupljene do 17%, na podčasničkoj obuci do 14,81%, a na časničkoj obuci do 27,50%, mada je bilo obuka na kojima žene nisu zastupljene.

Žene su podjednako uspješno kao i muškarci završavale obuke.

Stereotipima o tome da je vojni poziv muški i da žene ne mogu ravnopravno sa muškarcima obavljati zadatke suprotstavlja se statistika. U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji 2012.

godine one su među 10% najuspješnijih polaznika vojne obuke zastupljene više nego dvostruko u odnosu na njihovo procentualno učešće na obuci.

Žene su također zastupljene među najuspješnijim studentima Vojnih akademija. U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji na kraju studijske godine 2012/13. studentkinje su predstavljale petinu ukupnog broja kadeta, a među najuspješnijih 10% činile su četvrtinu. U Srbiji je 2013. godine među svršenim studentima Vojne akademije bilo 17,54% žena, a među najuspješnijih 10% su žene zastupljene sa 25 procenata.

Pored detaljnih uporednih statističkih podataka o zastupljenosti žena oružanim snagama, ova studija pruža i pregled politika i konkretnih mjera za upravljanje personalom i uvjete rada, jer će upravo oni imati ključni uticaj na zadržavanje žena u sustavu, njihov profesionalni razvoj i posljedično na učinkovitost upravljanja postojećim ljudskim resursima.

Također, postoji pregled sustava praćenja, usavršavanja i napredovanja kadrova, fluktuacije u službi i informacije o učešću na stručnom usavršavanju i dodatnim obukama. Predstavljene su informacije o mjerama za balansiranje privatnog i poslovnog života, mjerama zaštite na radu, informacije o uniformama, vojnom naoružanju i opremi, infrastrukturi. U studiji se nalazi i pregled uspostavljenih institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost, mehanizama sankcioniranja rodne diskriminacije, uporabe rodno osjetljivog jezika, pregled mehanizama za prijavu seksualnog uznemiravanja. Također, studija nudi pregled edukacije i stručnog usavršavanja o rodnoj ravnopravnosti koje se primjenjuje u sve četiri zemlje.

U studiji se nalaze i konkretni primjeri dobrih praksi koje provode ministarstva obrane na Zapadnom Balkanu.

• MO BiH navodi da informacije o konkursima planski objavljuju u medijima koji imaju prvenstveno žensku publiku. To je i doprinijelo povećanju zastupljenosti žena među kandidatima i primljenima za sve vrste vojne obuke.

• U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji je u 2013. godini u konkurs za upis na Vojnu akademiju prvi put unesena rečenica kojom se posebno ohrabruju žene da se prijave na konkurs.

• Kako bi omogućili rodno senzitivan proces selekcije, u BiH je propisano da se u komisiji ili odboru za selekciju nalaze žene i muškarci i prakticira se da su u komisiji osobe koje su pohađale kurseve o rodnoj ravnopravnosti.

(9)

• Sva četiri ministarstva vrše sigurnosne i psihološke provjere/procjene kandidatkinja i kandidata za prijem na školovanje i u službu. Ako se utvrdi da je kandidat ili kandidatkinja počinio/la djelo nasilja u porodici ili seksualnog nasilja, ne može da bude angažovan/a u vojsci.

• Kako bi se uniforme na odgovarajući način prilagodile ženskom tijelu i osiguralo da uniforma ne utiče na njihovu učinkovitost, ministarstva se konsultuju sa korisnicima o izgledu i kroju uniforme. U BiH je obvezno učešće žena korisnica u odlučivanju o izgledu uniforme. U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Srbiji to nije obavezno, ali je poželjno.

• U sve četiri zemlje rodna diskriminacija je zabranjena. Također, postoje mehanizmi za prijavu seksualnog uznemiravanja.

• U cilju prilagođavanja činjenici i prepoznavanja da je među onima koji pohađaju obuku i među zaposlenima sve više žena, u Crnoj Gori i Srbiji koristi se rodno osjetljiv jezik.

U Srbiji su izmijenjena Pravila službe kako bi se reguliralo uvođenje rodno senzitivnog jezika u službenom obraćanju za pripadnice ženskog pola, časnike, podčasnike i civilna lica na službi u Vojsci Srbije.

• Za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u oružanim snagama, sva četiri Ministarstva imenovala su osobe zadužene za rodnu ravnopravnost. U Crnoj Gori imenovana je koordinatorka za poslove rodne ravnopravnosti. U Srbiji je imenovana savjetnica ministra za rodnu ravnopravnost. U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji je uspostavljen Komitet za rodnu ravnopravnost, a u BiH mreža kontakt osoba unutar oružanih snaga.

Na osnovu primjera identificiranih dobrih praksi i nalaza studije, radna skupina razvila je preporuke za poboljšanje položaja žena u oružanim snagama, sa namjerom unaprjeđenja položaja i zastupljenosti žena u oružanim snagama.

U Aneksima se nalazi detaljan pregled statističkih podataka o zastupljenosti žena u različitim vidovima vojske po rangu; pregled pravnog okvira koji je relevantan za pitanja rodne ravnopravnosti u oružanim snagama, kao i više informacija o sustavu vojnog obrazovanja u sve četiri zemlje.

(10)

(11)

/ 1. UVOD

Pridavanje pozornosti prioritetima i potrebama žena i muškaraca civilizacijska je vrijednost, odlika suvremenog doba u kome je težnja čovječanstva ka demokraciji prihvaćena kao neupitna.

Neophodno je podjednako zadovoljiti sigurnosne potrebe i žena i muškaraca, te uzeti u obzir njihove, često različite, perspektive. To se ostvaruje kroz njihovo ravnopravno sudjelovanje u procesima donošenja odluka, odnosno u kreiranju i provođenju politika u kojima se dopunjuju i obogaćuju svojim međusobnim razlikama. Osnovu za takav pristup čini i osiguravanje uvjeta za veće prisustvo žena u sigurnosnim institucijama nego što je to ranije bio slučaj. Kroz povećanje broja žena u sigurnosnim institucijama i strukturama, žene postaju bolje pozicionirane da omoguće osmišljavanje i provođenje sigurnosnih politika obogaćenih iskustvom, znanjem, interesima i potrebama i žena i muškaraca. Na taj način, institucije postaju učinkovitije u odgovaranju na različite sigurnosne potrebe društva.

Integriranje načela rodne ravnopravnosti može izmijeniti stav o vojsci kao instituciji koja se prvenstveno bavi nasiljem i ratovanjem, u viđenje vojske kao strukture usmjerene na izgradnju mira i sigurnosti. Međutim, kako bi se to i dogodilo, potrebno je da proces reforme sektora sigurnosti uključi dimenziju rodne ravnopravnosti, kako u pogledu pravila i procedura, tako i u pogledu organizacione kulture.

Reforma sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu jedan je od ključnih aspekata procesa demokratizacije. Dok je na početku ovoga procesa akcenat bio na uvođenju demokratskog i civilnog nadzora u sektoru sigurnosti, zemlje Zapadnog Balkana sve se više sučeljavaju sa izazovom izgrađivanja modernih oružanih snaga, sukladno svojim strategijskim prioritetima i financijskim mogućnostima. Ključni je aspekt ovoga procesa prelazak sa principa regrutiranja na služenje vojske na dobrovoljnoj osnovi, što je dovelo do profesionaliziranja vojske. Takve okolnosti su otvorile vrata za dosljednije i učinkovitije uvođenje i jačanje rodne perspektive u sistem obrane.

(12)

Istraživanje o položaju žena u oružanim snagama država Zapadnog Balkana provedeno je u okviru projekta Podrška integraciji načela rodne ravnopravnosti u reformu sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu koji provodi Razvojni program Ujedinjenih naroda / Centar za kontrolu lakog naoružanja u jugoistočnoj i istočnoj Europi (UNDP/SEESAC), u suradnji s Ministarstvom obrane Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Ministarstvom obrane Bosne i Hercegovine, Ministarstvom obrane Crne Gore i Ministarstvom obrane Republike Srbije, uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Oružanih snaga Švedske i UNDP-a. Cilj ovog projekta je integrirati pitanja rodne ravnopravnosti u procese reforme sektora sigurnosti i time doprinijeti većoj učinkovitosti sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Projekt pruža potporu ministarstvima obrane u jačanju kapaciteta mehanizama za rodnu ravnopravnost, unaprjeđenju uvjeta za učinkovitije privlačenje, zapošljavanje i zadržavanje žena, što podrazumijeva senzitiviziranje pripadnika i pripadnica oružanih snaga za pitanja rodne ravnopravnosti, reviziju kadrovskih politika i procedura, te potporu napredovanju žena u vojnoj službi. Istodobno, zahvaljujući regionalnom pristupu, ostvaruje se razmjena znanja i informacija i doprinosi se izgradnji povjerenja i većoj sigurnosti na Zapadnom Balkanu.

Studija ima za cilj da predstavi:

• usporedive podatke o zastupljenosti žena u oružanim snagama na Zapadnom Balkanu;

• politike i prakse ministarstava obrane i oružanih snaga o privlačenju i zapošljavanju, razvoju karijere, obrazovanju i obukama, sudjelovanju u mirovnim misijama;

•politike i prakse iz oblasti ostvarivanja rodne ravnopravnosti u oružanim snagama.

Studija je rezultat zajedničkog pothvata ministarstava obrane u regionu koja su nositelji istraživanja, i kao takva jedinstven je primjer regionalne suradnje ove vrste. Naime, uz potporu UNDP/SEESAC-a uspostavljena je regionalna radna grupa predstavnika i predstavnica ministarstava obrane koja se sastajala u tri navrata. Na sastanku koji je održan 10. listopada 2012. godine u Skopju, razvijena je metodologija istraživanja. Radna grupa izradila je upitnik za istraživanje prilagođavajući i kombinirajući upitnike: NATO National Report¹ i dva upitnika koja su korištena u istraživanjima o položaju žena u osam policijskih službi Jugoistočne Evrope². U razdoblju od siječnja do svibnja 2013. godine, ova ministarstva su prikupljala podatke i informacije putem upitnika. Na osnovu prikupljenih odgovora urađen je prvi nacrt analize, koji je radna grupa razmatrala na drugom sastanku, 24. lipnja 2013. u Beogradu. Tada je utvrđena struktura studije, identificirana su dodatna pitanja na koja je bilo neophodno prikupiti odgovore, te dogovoreni koraci za finaliziranje studije. Ministarstva su do rujna 2013. godine dostavila dodatne informacije neophodne za finaliziranje analize. Radna grupa sastala se treći put 24. i 25. rujna 2013. godine i finalizirala studiju sa preporukama.

Ministarstva su suglasna u ocjeni da je ostvaren napredak u uvođenju rodne ravnopravnosti u sustavu obrane u zemljama sudionicama projekta. Napredak se ogleda u otvaranju vojnih akademija za školovanje žena, kao i u primanju žena na dužnosti profesionalnih vojnika;

donošenju nacionalnih akcijskih planova za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 o ženama, miru i sigurnosti; formiranjem institucionalnih tijela za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti; uvođenjem rodno osjetljive statistike; uvođenjem rodne ravnopravnosti u programe obuke, kao i povećanjem broja aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti.

Izazovi sa kojima se ova ministarstva i dalje sučeljavaju uglavnom se odnose na još uvijek nedovoljnu zastupljenost žena u oružanim snagama, njihovo karijerno vođenje i rodne stereotipe koji nisu u potpunosti prevaziđeni. U pojedinim slučajevima ministarstva se sučeljavaju sa izazovima vezanim za povećanje interesa među ženama za pristupanje oružanim snagama;

1 NATO Committee on Gender Perspectives, Handbook for Delegates, Version 2010, p. 22.

<http://www.nato.int/issues/women_nato/2010/handbook_2010-v2.pdf >29. 9. 2013.

2 Uspostavljanje Mreže žena policajaca jugoistočne Evrope – rezultati istraživanja i Smernice za rodno osetljivu policijsku praksu.

<http://www.seesac.org/wpon-publications/1/ > 29. 9. 2013.

(13)

prilagodbu infrastrukture za potrebe žena i muškaraca; iznalaženje odgovarajućeg mehanizma za popunu radnih mjesta žena na porodiljskom dopustu, kao i neophodnost šireg pristupa analizi potreba pojedinih radnih mjesta.

Nedovoljan broj žena u vojsci, posebice na zapovjednim i rukovodećim mjestima, pokazuje da unatoč napretku treba dodatno raditi na privlačenju i zadržavanju žena u sustavima obrane. U tom cilju, ministarstva obrane preispituju i unaprijeđuju svoje kadrovske politike, kako bi privukla najkvalitetnije kandidatkinje za vojnu službu i osigurala otvaranje perspektive razvoja karijere za žene u vojsci. Takav proces reforme mora se temeljiti na podrobnom istraživanju položaja i perspektive žena u vojsci, što je i cilj ove studije.

Nalazi istraživanja prikazani su u poglavljima, tako što su najprije dati podaci o zastupljenosti žena u oružanim snagama u državama sudionicama istraživanja, uključujući zastupljenost u svim vidovima, na zapovjednim pozicijama, u školovanju za potrebe oružanih snaga, te u naprednim obukama odnosno usavršavanjima. Zatim su prikazane politike i prakse ministarstava obrane i oružanih snaga kod upravljanja personalom sa stanovišta rodne dimenzije u privlačenju i zapošljavanju, razvoju karijere, obrazovanju i obukama, sudjelovanju u mirovnim misijama.

Naredni odjeljak detaljno prikazuje uvjete rada u najširem smislu riječi, od tradicionalnih mjera zaštite i prava na sindikalno organiziranje, preko kodeksa časti do institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnosti i balansa između privatnog i poslovnog života, između ostalog. Poseban odjeljak posvećen je rodnom educiranju i senzitiviziranju, a od naročitog značaja su Preporuke.

Istraživanje je dopunjeno prilozima o postojećem pravnom okviru i o vojnom obrazovanju u zemljama-sudionicama istraživanja, kao i preglednim tabelama po zemljama.

(14)

/ 2. ZASTUPLJENOST ŽENA U ORUŽANIM SNAGAMA

Žene u oružanim snagama nisu novina na Zapadnom Balkanu. Žene su bile angažirane već tijekom Prvog svjetskog rata, mahom u sanitetskim timovima i manjim dijelom u borbenim postrojbama. Također, žene su imale aktivnu ulogu u Narodnooslobodilačkoj borbi, prije svega u sanitetskoj službi. U Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon toga, brojne bojovnice i kurirke iz partizanskih jedinica zauzele su mjesto u političkom i javnom životu. Samo mali broj njih je nastavio službu u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), mahom na administrativnim dužnostima i u sanitetskim i medicinskim institucijama. Tijekom postojanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) bila je mogućnost da žene sa završenim građanskim fakultetom, nakon kraće obuke, budu primljene u aktivnu službu u činu časnika u JNA. U novije vrijeme, žene su upošljavane od kraja 80-tih godina 20. stoljeća, ali u veoma malom broju. Nakon raspada SFRJ, žene su i dalje bile angažirane u oružanim snagama.

Danas žene čine između 5,69% i 8,97% pripadnika oružanih snaga na Zapadnom Balkanu i samim tim predstavljaju manjinu u tim institucijama. Usporedbe radi, u NATO zemljama zastupljenost žena u oružanim snagama je između 2,55 i 21 posto.³

3 National reports 2013, NATO Office for Gender perspectives.<http://www.nato.int/cps/en/natolive/topics_101371.htm > 30. 9.2013;

Forsvaret Arsrapport 2012, p. 134 (Godišnji izvještaj 2012, Ministarstvo obrane Norveške). <http://forsvaret.no/om-forsvaret/fakta- om-forsvaret/publikasjoner/rapport2012/Documents/Forsvarets%20%C3%A5rsrapport%202012%20fullstendig%20versjon.pdf>

30. 9. 2013.

(15)

/ Grafikon 1

Zastupljenost žena u oružanim snagama Zapadnog Balkana

Žene su u kopnenoj vojsci zastupljene sa 3,85% u BiH, 4,01% u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, 4,41% Crnoj Gori i 4,93% u Srbiji. U zračnim snagama i protivzračnoj obrani žene su zastupljene sa 1,50% u BiH, 3,90% u Srbiji, 4,17% u Crnoj Gori i 4,89% u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji. U mornarici/riječnim jedinicama žena ima 0,69% u Crnoj Gori, dok u ostalim zemljama obuhvaćenim ovim istraživanjem žena u tim jedinicama nema. S obzirom da je vojno školovanje otvoreno za žene tek nedavno, one su najviše zastupljene na hijerarhijski gledano najnižim pozicijama.

Žene su procentualno najviše zastupljene u drugim službama u oružanim snagama, a u koje spadaju na primjer civilna lica u vojnoj službi, medicinsko osoblje, administrativno osoblje, vojna policija, rezervisti sa punim radnim vremenom ili pola radnog vremena. U toj kategoriji su u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji zastupljene sa 9,81%, u BiH sa 13,73%, u Srbiji sa 27,39%, a u Crnoj Gori sa 41,24%.

Мuškarci Žene

6,07% 5,69% 8,97% 8,70%

(16)

/ Grafikon 2

Zastupljenost žena po vidovima vojske u oružanim snagama Zapadnog Balkana

Muškarci

Kopnena vojska Zrakoplovstvo i

protuzračna obrana Mornarica Druge službe

Žene

3,85% 4,01% 4,41% 4,93% 1,50% 4,89% 4,17% 3,90% 0,69% 13,73%9,81%41,24%27,39%

(17)

Bosna i Hercegovina / Grafikon 3

Zastupljenost žena u vojsci Muškarci

100,00%

90,00%

80,00%

Žene

70,00%

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%

protuzračna obrana

3,85% 1,50%

(18)

/ Grafikon 4

Zastupljenost žena na pozicijama u kopnenoj vojsci

% žena angažiranih na poziciji ОF-6 i viši

% žena angažiranih na poziciji ОF-3 do OF-5

% žena angažiranih na poziciji ОR-5 do OR-9

/ Grafikon 5

Zastupljenost žena na pozicijama u zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani

% žena angažiranih na poziciji ОF-6 i višim

5,71%

5,49%

0,00%

1,98%

1,31%

1,54%

0,00%

1,23%

0,00%

(19)

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

/ Grafikon 6

Zastupljenost žena u vojsci

Muškarci Žene

100,00%

90,00%

80,00%

70,00%

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%

protuzračna obrana

4,01% 4,89%

(20)

/ Grafikon 7

Zastupljenost žena na poziciji u kopnenoj vojsci

0,00%

1,22%

4,92%

5,96%

3,11%

/ Grafikon 8

Zastupljenost žena na pozicijama u zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani

1,15%

10,17%

2,22%

2,70%

0,00%

(21)

Crna Gora / Grafikon 9

Zastupljenost žena u vojsci

Muškarci Žene

100,00%

90,00%

80,00%

70,00%

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%

Kopnena vojska Zrakoplovstvo Mornarica

4,41% 4,17% 0,69%

(22)

/ Grafikon 10

Zastupljenost žena na pozicijama u kopnenoj vojsci

7,74%

1,55%

4,84%

0,00% 0,00%

(23)

/ Grafikon11

Zastupljenost žena na pozicijama u zrakoplovstvu

/ Grafikon 12

Zastupljenost žena na pozicijama u mornarici

11,76%

4,00%

3,28%

0,46%

0,00%

0,00% 0,00%

% žena angažiranih na poziciji ОF-6 i viši

(24)

Srbija

/ Grafikon 13

Zastupljenost žena u vojsci

Muškarci Žene

100,00%

90,00%

80,00%

70,00%

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%

protuzračna obrana

4,93% 3,90%

(25)

/ Grafikon 15

Zastupljenost žena na pozicijama u zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani / Grafikon 14

Zastupljenost žena na pozicijama u kopnenoj vojsci

6,45%

0,16%

0,00% 0,00%

2,23%

9,19%

0,95%

0,00% 0,00%

1,40%

(26)

Žene su zastupljene u multinacionalnim operacijama u kojima sudjeluju zemlje Zapadnog Balkana. Njihova zastupljenost u 2012. godini je sljedeća: u Bosni i Hercegovini zastupljene su sa 3,50%, Crnoj Gori sa 1,61%, u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji sa 4,70% i Srbiji sa 9,00%. Žene u mirovnim misijama su uglavnom dio oružanih snaga u kopnenoj vojsci ili su uključene u druge službe koje obuhvaćaju civilna lica u vojnoj službi, medicinsko osoblje, administrativno osoblje, vojnu policiju, rezerviste sa punim radnim vremenom ili pola radnog vremena.

/ Grafikon 16

Zastupljenost žena u multinacionalnim operacijama

Muškarci Žene

4,70%

3,50% 1,61% 9,00%

(27)

/ 2.1. ZASTUPLJENOST ŽENA NA MJESTIMA ODLUČIVANJA U ORUŽANIM SNAGAMA

Žene na zapovjednim pozicijama

U BiH žene predstavljaju 1,78% osoba na zapovjednim pozicijama. U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji žene predstavljaju 2,94% na zapovjednim pozicijama. U Srbiji žene čine 1,05% zapovjednog sastava⁴, a u Crnoj Gori nema žena na zapovjednim pozicijama.

4 Prema dostavljenim podacima, zahvaljujući promociji oficira 132, 133. i 134. klase Vojne akademije, Vojska Srbije bilježi rastući trend zastupljenosti žena na zapovjednim pozicijama sa 0,28% u 2009, na 1,05% u 2012.godini.

/ Grafikon17

Zastupljenost žena na zapovjednim pozicijama

Muškarci Žene

2,94%

1,78% 0,00% 1,05%

(28)

Žene civili na upravljačkim pozicijama u oružanim snagama

⁵

U BiH i Crnoj Gori nema žena civila na upravljačkim pozicijama u oružanim snagama, dok se u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji tri žene civila (0,90%) na upravljačkim pozicijama u oružanim snagama. U Vojsci Srbije procenat zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama je u 2012. godini dostigao 25,29% od ukupnog broja civila na upravljačkim pozicijama.

Žene u uniformi na upravljačkim pozicijama u ministarstvu ili oružanim snagama

⁶

U BiH i Crnoj Gori nema žena u uniformi na upravljačkim pozicijama.

U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji u oružanim snagama žene su zastupljene sa 5,70%, a u Ministarstvu obrane, iako postoje u sistematizaciji mjesta za vojna lica, nema žena u uniformi na upravljačkim pozicijama.

U Srbiji postoji konstantan rast zastupljenosti žena u uniformi na upravljačkim pozicijama u MO i Vojsci Srbije koji je 2012. godine dostigao 1,03%.

5 Kategorija pokriva civile na upravljačkim ili menadžment pozicijama u oružanim snagama do razine šefa sekcije (u zemljama u kojima postoje takve pozicije). Ne uključuje civile u sastavu Ministarstva obrane nego isključivo u oružanim snagama.

6 Kategorija pokriva žene u uniformi koje se nalaze na upravljačkim pozicijama u oružanim snagama ili u sastavu Ministarstva obrane, u slučaju da postoje takve pozicije.

(29)

/ 2.2. STATISTIKA O POLAZNICIMA I POLAZNICAMA VOJNE OBUKE

TEMELJNA VOJNA OBUKA

Bosna i Hercegovina

U BiH se u 2008. godini na obuku prijavilo 4,852 muškaraca i 23 žene. MO je preduzelo mjere za promoviranje vojnog poziva sa posebnim fokusom na privlačenje žena. Zainteresiranost za obuku se tako u posljednjih četiri godine povećala kod muškaraca za 27%. U 2012. godini je bilo čak 26 puta više žena među kandidatkinjama nego 2008. godine. Sve žene i muškarci koji su primljeni na obuku uspješno su je i završavali.

/ Grafikon 18

Zastupljenost žena na temeljnoj vojnoj obuci,BiH

Muškarci

2008 2009 2010 2012

Kandidati/kinje Kandidati/kinje Kandidati/kinje Kandidati/kinje

Primljene/i na obukuOkončale/i obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku

Okončale/i obuku

0,47% 6,71% 6,71% 8,00% 9,00% 9,00% 7,08% 8,98% 8,98% 8,79% 7,62% 7,62%

Žene

(30)

/ Tabela1

Zastupljenost žena na temeljnoj vojnoj obuci, BiH

(31)

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji žene čine između 5,13% i 7,14% primljenih osoba na temeljnu vojnu obuku i sve su je uspješno završile. Također, svi muškarci su uspješno završili vojnu obuku.

/ Grafikon 19

Zastupljenost žena na temeljnoj vojnoj obuci, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

Muškarci

2011 2012

Kandidati/kinje Kandidati/kinje

Primljene/i na obukuOkončale/i obuku Primljene/i na obuku Okončale/i obuku

7,14% 7,14% 5,13% 5,13%

Žene

(32)

/ Tabela 2

Zastupljenost žena na temeljnoj vojnoj obuci,

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

(33)

Crna Gora

U Crnoj Gori su žene zastupljene na temeljnoj vojnoj obuci između 6,35% i 9,23% na obukama koje su održane 2010. i 2011. godine. U 2012. i 2013. godini nije bilo prijema u službu u Vojsku Crne Gore (VCG) niti temeljne vojne obuke.

/ Grafikon 20

Zastupljenost žena na temeljnoj vojnoj obuci, Crna Gora

Muškarci

2010 2011

Kandidati/kinje Kandidati/kinje

Primljene/i na obukuOkončale/i obuku Primljene/i na obuku Okončale/i obuku

6,35%

6,35% 6,35% 9,23% 9,23% 9,23%

Žene

(34)

/ Tabela 3

Zastupljenost žena na temeljnoj vojnoj obuci, Crna Gora

(35)

Srbija

U Srbiji su na prve tri temeljne vojne obuke žene bile zastupljene između 12% i 17%. Samo na prvoj obuci je bilo polaznica koje nisu završile obuku, dok su kasnije sve žene uspješno završavale obuku.

/ Grafikon 21

Zastupljenost žena na temeljnoj vojnoj obuci, Srbija

Muškarci

2010

2009 2011

Kandidati/kinje Kandidati/kinje Kandidati/kinje

Primljene/i na obukuOkončale /i obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku

Okončale /i obuku

14,00%

12,00% 21,00%

15,00% 10,00% 14,00% 15,00%17,00%17,00%

Žene

(36)

/ Tabela 4

Zastupljenost žena na temeljnoj vojnoj obuci, Srbija

(37)

PODČASNIČKA OBUKA

Bosna i Hercegovina

Prijem na podčasničku obuku je rađen po temelju internog oglasa. Na prvoj podčasničkoj obuci koja je organizirana 2007. godine, žene su bile zastupljene sa 14,81%. U razdoblju od 2008. do 2013. godine, žene su zastupljene sa 4,60% do 8,13%. Svi upisani muškarci i žene uspješno su završili obuku.

/ Grafikon 22

Zastupljenost žena na podčasničkoj obuci, Bosna i Hercegovina Muškarci

2010 2011

2007 2013

Primljene/i na obukuOkončale/i obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku Okončale/i obuku

Okončale/i obuku

8,13%

14,81% 4,64%

14,81% 4,64% 8,13% 4,60% 4,60%

Žene

(38)

/ Tabela 5

Zastupljenost žena na podčasničkoj obuci, BiH

(39)

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

Žene su na podčasničkoj obuci zastupljene sa 1,83 do 5,31 procenata. I žene i muškarci su podjednako uspješno završavali obuku.

/ Grafikon 23

Zastupljenost žena na podčasničkoj obuci, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

Muškarci

2010 2011 2012

1,83%

2,92% 1,83% 5,31%

2,92% 5,31%

Žene

Primljene/i na obukuOkončale/i obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku Okončale/i obuku

Okončale/i obuku

(40)

/ Tabela 6

Zastupljenost žena na podčasničkoj obuci,

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

(41)

Crna Gora

Žene su zastupljene sa 15% na jednom od tri podčasnička kursa koja su održana u 2011/2012.

godini.

/ Grafikon 24

Zastupljenost žena na podčasničkoj obuci, Crna Gora Muškarci

Liderski podčasnički kurs

u periodu od 05.05.-17.06.2011.

Napredni podčasnički kurs

u periodu od 04.09.-21.10.2011.

Temeljna obuka u periodu od 12.12.2011-02.04.2012.

15,00%

0,00%

0,00% 0,00% 15,00%

0,00%

Žene

Okončale/i obuku

(42)

/ Tabela 7

Zastupljenost žena na podčasničkoj obuci, Crna Gora

(43)

Srbija

Žene su na podčasničkoj obuci zastupljene do 11,11%, s tim što 2011. godine nije bilo polaznica.

/ Grafikon 25

Zastupljenost žena na podčasničkoj obuci

^,

Srbija Muškarci

2010 2011 2012 2013

9,70%

1,58%

0,00%

11,11% 0,00% 1,58%

11,11%

Žene

Okončale/i obuku

(44)

/ Tabela 8

Zastupljenost žena na podčasničkoj obuci, Srbija

(45)

ČASNIČKA OBUKA

Bosna i Hercegovina

Prijem na časničku obuku je rađen na temelju internog oglasa. Trenutačno je u pripremi raspisivanje javnoga natječaja za prijem iz građanstva. Žene su zastupljene na prvoj časničkoj obuci 2007. godine sa 14,29%. U razdoblju od 2010. do 2013. godine, njihova zastupljenost je između 6,50% i 7,02%. I žene i muškarci su podjednako uspješno završavali obuku.

/ Grafikon 26

Zastupljenost žena na časničkoj obuci, Bosna i Hercegovina Muškarci

2007 2010 2011 2013

6,67% 6,67%

6,50%

7,02%

14,29% 7,02% 6,50%

14,29%

Žene

Okončale/i obuku

(46)

/ Tabela 9

Zastupljenost žena na časničkoj obuci, BiH

(47)

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

Na časničkoj obuci žene su zastupljene do 6,67%.

/ Grafikon 27

Zastupljenost žena na časničkoj obuci,

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija Muškarci

2010 2011 2012 2013

6,67% 6,67%

0,00%

3,85%

0,00% 3,85% 0,00%

0,00%

Žene

Okončale/i obuku

(48)

/ Tabela 10

Zastupljenost žena na časničkoj obuci,

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

(49)

Crna Gora

Na časničku obuku žene su uključene u 2013. godini. Od pet polaznika, jedna je bila žena, što predstavlja 20% polaznika i onih koji su završili obuku.

/ Grafikon 28

Zastupljenost žena na časničkoj obuci, Crna Gora Muškarci

2011 2012 2013

20,00%

20,00% 20,00%

0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

0,00% 0,00%

Žene

Okončale/i obuku

(50)

/ Tabela 11

Zastupljenost žena na časničkoj obuci, Crna Gora

(51)

Srbija

Na časničku obuku se u periodu 2010. do 2013. godine prijavilo između 18% i 28% kandidatkinja.

Među primljenima, žene predstavljaju između 13,50% i 27,50%. Na prvu časničku obuku 2007.

godine primljeno je 17%, dok je njih 16% bilo među onima koji su obuku uspješno završili. Obuka koja je započeta 2011., 2012. i 2013. godine još nije završena.

/ Grafikon 29

Zastupljenost žena na časničkoj obuci, Srbija Muškarci

2007 2011 2012 2013

13,50%

25,00%

16,00% 25,00% 19,00% 28,00% 27,50%

18,00% 17,00%

Žene

Primljene/i na obukuOkončale/i obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku Okončale/i obuku:obuka u t

oku

Okončale/i obuku:obuka u t oku

(52)

/ Tabela 12

Zastupljenost žena na časničkoj obuci, Srbija

(53)

/ 2.3. STATISTIKA O POLAZNICIMA I POLAZNICAMA VOJNIH AKADEMIJA

U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Srbiji obrazovanje pripadnika vojske provodi se na vojnim akademijama u Skopju i Beogradu, dok Ministarstva obrane BiH i Crne Gore nemaju škole vojnog usmjerenja niti vojnih akademija, već kandidate sa završenom srednjom školom upućuju na vojne akademije partnerskih zemalja kroz programe bilateralne saradnje.

Bosna i Hercegovina

U BiH je u žena prvi put upućena na studij na Vojnoj akademiji 2005. godine i ona je studij uspješno okončala 2010. godine. U 2007. i 2008. MO BiH nije upućivalo kandidate na školovanje na vojne akademije. U 2007. je sedam kandidata muškog spola okončalo akademije. U 2008. je šest kandidata muškog spola okončalo vojnu akademiju, 2009. su četiri kandidata muškog spola okončali studij, u 2011. je studij okončao jedan muškarac, te u 2012. četiri muškarca. U klasi koja je upisana 2011. godine upisan je jedan muškarac, u klasi koja je upisana 2012. godine upisana su četiri muškarca, a u klasi za 2013. godinu upisani su jedna žena i jedan muškarac.

(54)

/ Grafikon 30

Zastupljenost žena na vojnim akademijama, BiH

Muškarci

2011 2012 2013

0,00% 0,00% 0,00% 0,00% 16,67% 50,00%

Žene

/ Tabela 13

Zastupljenost žena na vojnim akademijama, BiH

Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku Primljene/i na obuku

(55)

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, žene su bez kvote upisivane na Vojnu akademiju.

Postojao je moratorij upisivanja na Vojnu akademiju od 2005. do 2009. U studijskoj 2009/10.

godini bilo je 20,51% žena među kandidatima za upis i 20% među primljenima. U predviđenom roku sve su s uspjehom završile studij, čineći 20,59% diplomiranih. U razdoblju od 2010. do 2013.

godine, žene predstavljaju između 20,74% i 25,58% kandidata za prijem i između 20% i 26,67%

primljenih bez primjene kvote. U studijskoj 2013/14. godini, među kandidatima je bilo 25,58%

žena, a među upisanima 23,08%.

/ Grafikon 31

Zastupljenost žena na Vojnoj akademiji, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

Muškarci

Klasa 2009 Klasa 2010 Klasa 2011 Klasa 2012 Кlasa 2013

23,08%

20,00% 25,58%

24,55%

20,59% 23,73% 26,67% 20,74% 26,67%

20,51% 20,00%

Žene

100,00%

90,00%

80,00%

70,00%

60,00%

50,00%

40,00%

30,00%

20,00%

10,00%

0,00%

Kandidati/kinje za upis Kandidati/kinje za upis Kandidati/kinje za upis Kandidati/kinje za upis Kandidati/kinje za upis

Primljene/iOkončale/i Primljene/i Primljene/i Primljene/i Primljene/i

Okončale/i

(56)

/ Tabela 14

Zastupljenost žena na Vojnoj akademiji,

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

(57)

Crna Gora

U Crnoj Gori se trenutno na inozemnim vojnim akademijama školuje ukupno 29 kadeta, od čega je 9 kadetkinja (31,03%). Od 2007. godine do sredine rujna 2013. godine, na vojnim akademijama u inozemstvu ukupno je diplomiralo 41 kadeta/kadetkinja, od toga 1 žena (2,44%).

/ Grafikon 32

Kadeti/kinje koji se trenutno školuju na vojnim akademijama u inozemstvu

Muškarci Žene

31,03%

68,97%

(58)

/ Grafikon 33

Kadeti/kinje koji su diplomirali/e na

vojnim akademijama u inozemstvu od 2007. do 2013.

Muškarci Žene

2,44%

97,56%

(59)

Srbija

U Srbiji postoji povećanje broja kandidata i kandidatkinja za upis na Vojnu akademiju od 2007.

godine kada su djevojke prvi put primljene na Vojnu akademiju. Žene predstavljaju između 21% i 22,73% svih kandidata za upis u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Žene su među primljenima zastupljene između 17,34% i 20,42%, a među onima koji su uspješno okončali studije od 15,32 do 19,87 procenata.

/ Grafikon 34

Zastupljenost žena na Vojnoj akademiji

^,

Srbija Muškarci

Klasa 2007 Klasa 2008 Klasa 2009

15,32% 19,87% 17,54%

22,05% 17,34% 21,00% 18,50% 22,73% 20,42%

Žene

Kandidati/kinje za upis Kandidati/kinje za upis Kandidati/kinje za upis

Primljene/iOkončale/i Primljene/i Primljene/i

Okončale/i

(60)

/ Tabela 15

Zastupljenost žena na Vojnoj akademiji, Srbija

(61)

/ 2.4. STATISTIKA NAJUSPJEŠNIJIH POLAZNIKA I POLAZNICA OSNOVNE VOJNE OBUKE I

VOJNE AKADEMIJE

Statistika najuspješnijih polaznika/ca temeljne vojne obuke i Vojnih akademija u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Srbiji pokazuje da su žene ravnopravno zastupljene među najuspješnijima.

Iako je žena bilo 5,13% na temeljnoj vojnoj obuci u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji 2012. godine, one su među najuspješnijih 10% polaznika zastupljene sa 11,11% odnosno više nego dvostruko u odnosu na njihovo procentualno sudjelovanje na obuci. Na kraju studijske godine 2012/13., među svim kadetima i kadetkinjama na Vojnoj akademiji, 20,50% su činile žene.

Među najuspješnijih 10% su zastupljene sa 25%. Važno je napomenuti da su žene zauzele prvo i treće mjesto u klasi koja je diplomirala 2013. godine.⁷

7 http://www.morm.gov.mk/contentr/?9F850F949A676FCF69A41030598FB86F00E13E74

/ Grafikon 35

10% najuspješnijih na temeljnoj vojnoj obuci,

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, 2012.

Muškarci Žene

88,89%

11,11%

(62)

/ Grafikon 36

10% najuspješnijih na Vojnoj akademiji,

Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, 2013.

Muškarci Žene

75,00%

25,00%

/ Tabela 16

Najuspješniji polaznici i polaznice temeljne vojne obuke i

Vojne akademije, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija

(63)

/ Tabela 17

Najuspješniji polaznici i polaznice Vojne akademije, Srbija

U Srbiji je među svršenim studentima Vojne akademije u 2013. godini 17,54% žena, a zastupljene su sa 25 procenata među najuspješnijima.

/ Grafikon 37

10% najuspješnijih na Vojnoj akademiji, Srbija, 2013.

Muškarci Žene

75,00%

25,00%

(64)

/ 3. POLITIKA UPRAVLJANJA PERSONALOM

/ 3.1. STRATEŠKI PRISTUP PRIJEMU ŽENA U ORUŽANE SNAGE

Sa aktivnostima koje su imale za cilj da privuku i angažiraju više žena u oružanim snagama u Bosni i Hercegovini započelo se 2008. godine. Tada su predstavnici i predstavnice Ministarstva obrane BiH uključeni u interresornu radnu grupu za izradu Akcijskog plana za provedbu Rezolucije VS UN 1325 u BiH. Njegovim usvajanjem, MO BiH preuzelo je obvezu realizacije aktivnosti iz Akcijskog plana za provedbu ove Rezolucije.

U BiH postoji petogodišnji plan razvitka oružanih snaga i u njemu je planirano da do 2015. godine procenat žena u oružanim snagama bude 10%. Prilikom svakog prijema preporuka MO je da se od ukupnog broja primljenih kandidata primi 10% žena. Ipak, prednost se daje najuspješnijim kandidatima i kandidatkinjama.

U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji su u 1997. godini na Vojnoj akademiji organizirani prvi kursevi za časnike i podčasnike za žene u Armiji. Od 2009. godine postoji Program jednakih mogućnosti žena i muškaraca u MO i Armiji, a prijem žena kao pitomica na Vojnu akademiju nikada nije bio ograničen. Ne postoje kvote za prijem žena.

U Crnoj Gori se sa politikom angažiranja žena u oružanim snagama započelo s početkom regrutiranja kadra za potrebe Vojske Crne Gore, tj. kroz promoviranje vojnog poziva po srednjim školama radi javljanja što većeg broja kandidata/kinja na javne oglase za školovanje na vojnim akademijama u inozemstvu. Godine 2006. počelo se sa regrutiranjem žena za potrebe VCG, a 2008. godine nakon uspostavljanja suradnje sa akademijama zemalja partnera, počelo se sa praksom odbira kandidatkinja za upućivanje na vojne akademije.

U Republici Srbiji Ministarskim uputstvom iz 2006. godine precizirano je da treba stvoriti odgovarajuće uvjete za prijem žena na školovanje u vojnim školama za određene specijalnosti. U sukladnosti s tim, u školskoj 2007/8. godini primljena je na školovanje prva generacija djevojaka na Vojnoj akademiji. Kvote postoje samo prigodom upisa u Vojnu akademiju i kreću se do 20%, što odgovara potrebama Vojske Srbije. U 2010. godini usvojen je Nacionalni Akcioni Plan za primjenu Rezolucije SB UN 1325 - Žene mir i bezbjednost (2010-2015) u Republici Srbiji koji definira aktivnosti za poboljšanje položaja žena u sektoru sigurnosti.

Postoje načelna opredjeljenja za postepeno povećavanje zastupljenosti žena u MO i VS, a osobito u operativnom sastavu u kategorijama časnika, podčasnika i profesionalnih vojnika bez utvrđivanja konkretnih kvota na godišnjoj razini. U NAP za provedbu Rezolucije SB UN 1325 je definirano da, do 2015. godine, treba postići minimum 30 procenata zastupljenosti žena u sektoru sigurnosti.

(65)

/ 3.2. KONKRETNE MJERE ZA POVEĆANJE BROJA ŽENA U ORUŽANIM SNAGAMA

U Bosni i Hercegovini, provode se konkretne mjere s ciljem povećanja broja žena u oružanim snagama. BiH je prva država u regionu koja je usvojila Akcijski plan za implementaciju RVS 1325.

Promovira se vojni poziv, poduzimaju se promotivne mjere pozitivne akcije i nastoje se eliminirati predrasude koje su temeljene na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kog spola. Ministarstvo obrane i oružane snage izdaju biltene i brošure kroz koje promoviraju vojni poziv, objavljuju se relevantna priopćenja za javnost. Ministarstvo promovira vojni poziv putem plakata, a u suradnji s javnim servisom TV BiH prikazuje se tematska emisija „Naša snaga“.

U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, u Ministarstvu obrane usvojena je Strategija za privlačenje kvalitetnih lica, koja predviđa konkretne aktivnosti za privlačenje pojedinaca u oružane snage, sa fokusom na žene. Strategija predviđa kampanje, izradu promidžbenog materijala i sl. Kao rezultat primjene Strategije, povećan je broj prijavljenih žena na oglase objavljene u Ministarstvu obrane. Prigodom provođenja Nacionalnog akcijskog plana za implementaciju Rezolucije VS 1325, Ministarstvo obrane ima obvezu ispuniti strategijski cilj – povećanje broja žena u sektoru sigurnosti i u obrani. U Nacionalnom akcijskom planu nisu definirane kvote niti vremenski rok za postizanje cilja.

U Republici Srbiji je omogućeno školovanje žena na Vojnoj akademiji, kao i prijem žena u Vojsku Srbije u svojstvu profesionalnih vojnika. Na taj način, povećan je broj žena u uniformi, tj.

profesionalnih pripadnica Vojske Srbije. Konkretne mjere za povećanje broja žena u Vojsci Srbije sadržane su u NAP-u za implementiranje Rezolucije VS 1325: nastaviti i unaprijediti kampanje za prijem i promidžbu žena u sektoru sigurnosti; ispitati postoje li nedostaci u sistematizaciji radnih mjesta u sektoru sigurnosti kojima se favorizira raspoređivanje muškaraca na poslove i zadatke u operativnom sastavu, a koja u skladu sa njihovim mogućnostima mogu obavljati i žene.

PROMOVIRANJE PROFESIJE

U BiH radi povećanja interesa kvalifikovanih kandidata i kandidatkinja aktivno promoviraju vojni poziv u javnosti putem medija, putem Biltena MO i Brošura MO BiH (www.mod.gov.ba). U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji organiziraju se javne tribine, emisije u medijima, profesija se promovira putem publikacije Štit ⁸, Sovremena makedonska odbrana⁹ i putem internetske stranice MO (www.morm.gov.mk). U Crnoj Gori provode kampanju po srednjim školama da bi se što veći broj srednjoškolaca/ki četvrtog razreda prijavilo na javne oglase/konkurse za školovanje na vojnim akademijama u inozemstvu za potrebe Vojske Crne Gore. U Republici Srbiji organizuju se javne tribine, emisije u medijima, profesija se promoviše putem magazina Odbrana, izrađuju se promotivni video prilozi povodom konkursa za vojne škole i promocije najmlađih oficira Vojske Srbije.

U cilju privlačenja najkvalifikovanijih kandidata i kandidatkinja, u BiH aktivno promoviraju vojni poziv u cilju prijavljivanja većeg broja kandidata i kandidatkinja. Za izbor i angažiranje najkvalitetnijih kandidata koriste se rezultati postignuti prigodom testiranja koja su predviđena u samom procesu prijema i odabira kandidata i kandidatkinja.

Ministarstvo obrane Crne Gore, radi privlačenja najkvalitetnijih kandidata i kandidatkinja za školovanje na vojnim akademijama u inozemstvu za potrebe Vojske, organizira posjete svojih predstavnika, među kojima se nalaze i svršeni kadeti, svim srednjoškolskim centrima u zemlji,

8 Štit, http://www.morm.gov.mk/channelr/?m=F6B1FD1DACE0760229392B84C8E4ECE87271A603

9 Sovremena makedonska odbrana, http://www.morm.gov.mk/channelc/?m=AED451E170B34E187CCA917AB7A1E83F30ADE100

(66)

gdje se putem video prezentacija i kroz osobni kontakt, srednjoškolci upoznaju sa vojnim pozivom, uvjetima školovanja na vojnim akademijama, načinom zaposlenja poslije završetka školovanja, te sa uvjetima i načinom rada u Vojsci. Također, organiziranjem TV kampanja – emitiranjem video spotova, izradom letaka, objavljivanjem reklama u tiskanim medijima i gostovanjima predstavnika Ministarstva obrane i Vojske u emisijama na televizijskim programima, promovira se vojni poziv kao atraktivna profesija i kao zanimanje koje osigurava kvalitetno obrazovanje, odnosno usavršavanje i sigurno zaposlenje.

U Srbiji je ženama omogućeno školovanje na svim razinama, osim obrazovanja u Vojnoj gimnaziji, kao i prijem na obuke za profesionalne vojnike, kroz pozitivnu selekciju. Provode se informativne i promidžbene kampanje za prijem u vojnu službu žena iz građanstva i za prijem na školovanje žena na Vojnu akademiju. Populariziranje profesije i rodne ravnopravnosti postiže se i kroz TV seriju „ Vojna akademija˝.

INFORMIRANJE O NATJEČAJIMA I INFORMATIVNI MATERIJAL

U materijalima koji se koriste za informiranje kandidata i kandidatkinja o natječajima i mogućnostima prijema u službu, sva četiri ministarstva obrane vode računa da se materijal obraća i ženama i muškarcima. Koristi se rodno osjetljiv jezik kao i fotografije koje prikazuju žene i muškarce u uniformi. Materijal sadrži i broj telefona gdje se kandidatkinje i kandidati mogu detaljnije informirati o radu u oružanim snagama.

U BiH, informacije o natječajima objavljuju se mahom na internet stranici Ministarstva obrane i u dnevnim novinama. Vojni poziv se promovira i u medijima koji imaju prvenstveno žensku publiku, kako bi se osiguralo da informacije o vojnom pozivu dopru i do žena.

U Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, informacije o natječajima objavljuju se na web stranici Ministarstva, posteri se postavljaju u institucijama i na drugim javnim mjestima, kao i u medijima Ministarstva obrane i Armije. U 2013. prvi put je u tekst natječaja za upis na Vojnu akademiju unesena rečenica kojom se posebno ohrabruju žene i djevojke da se prijave.¹⁰

U Crnoj Gori predstavnici Ministarstva obrane i Vojske obilaze srednje škole kako bi poziv bio predstavljen srednjoškolcima i srednjoškolkama. Također, MO organizira TV kampanje za promidžbu vojnog poziva kroz emitiranje TV spotova o Vojsci, vojnom pozivu, životu i radu kadeta/

kinja na vojnim akademijama i gostovanja predstavnika i predstavnica Ministarstva obrane i Vojske Crne Gore u jutarnjim programima televizija. U ovim emisijama profesionalna vojna lica i kadeti govore o uvjetima koji se moraju ispuniti za obrazovanje na vojnim akademijama, o načinu života i rada na ovim prestižnim obrazovnim institucijama, kao i o onome što ih čeka nakon okončanja istih. Ove kampanje su podjednako usmjerene i prema muškarcima i prema ženama.

U Republici Srbiji informacije o natječajima objavljuju na web stranici Ministarstva obrane i Vojske Srbije, putem društvenih mreža, putem glasila MO magazina Odbrana kao i putem tiskanih i elektronskih medija u zemlji.

10 U sukladnosti sa Nacionalnim akcionim planom Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije za provedbu Rezolucije 1325 SB UN,