D CA F
Geneva Centre for the Democratic Control
of Armed Forces
Ovaj dokument je sastavni dio serije Informatora (Backgrounder) DCAF-a, koja obezbjeđuje koncizan
Šta su udruženja žena?
Udruženje žena se šire može definirati kao organizacija ili mreža koja okuplja žene koje rade u jednoj ili više institucija. Svrha ženskog udruženja je da podrži žene u njihovim profesijama, a može se proširiti i na promoviranje politike i praksi kojima se zagovara učešće žena i/ili poboljšavaju usluge koje se pružaju ženama i djevojkama. Žensko udruženje može imati mandat od vlade, može ga organizirati institucija, ili ga žene mogu nezavisno uspostaviti. Žensko udruženje povezuje žene s drugim ženama u istoj profesiji kako bi dijelile iskustva i perspektive, te kako bi učile jedna od druge i pomagale jedna drugoj.
U okviru sektora sigurnosti ženska udruženja postoje u vatrogasnim jedinicama, jedinicama hitne pomoći, imigracijskim biroima, u pravosuđu, pravnoj profesiji, vojsci, ministarstvima, u kazneno-popravnim ustanovama i policiji, te u privatnim zaštitarskim kompanijama. Najuobičajenija su u policiji, pravnoj profesiji i pravosuđu, gdje postoje i međunarodne krovne organizacije koje spajaju i pomažu lokalnim i državnim udruženjima žena (naprimjer, Međunarodno udruženje žena policajki i Međunarodno udruženje sutkinja). Postoji još i pregršt nedavno oformljenih višesektorskih udruženja žena koja okupljaju zaposlenice u institucijama i tijelima različitih sektora sigurnosti. Ženska udruženja u sektoru sigurnosti postoje na svim kontinentima i djeluju lokalno, nacionalno, regionalno i globalno.
Kako su nastala udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Broj žena zaposlenih u okviru sektora sigurnosti znatno je povećan u posljednjem stoljeću. To je, uz kombinaciju sa sve većim poznavanjem prava žena, dovelo do uspostavljanja udruženja žena kao formalnih struktura ženske solidarnosti koje će omogućiti ženama da uče jedne od drugih i uzajamno si pomažu u sredinama u kojima dominiraju muškarci. Prva udruženja žena u sektoru sigurnosti uspostavljena su početkom dvadesetog stoljeća. Sve su se više širila osamdesetih i
Udruženja žena u sektoru sigurnosti
Šta su udruženja žena?
Kako su nastala udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Kakva je organizacija udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Kako se finansiraju udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Kakve aktivnosti poduzimaju
udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Kakav utjecaj imaju udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Koji su glavni izazovi udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Šta čini udruženja žena u sektoru sigurnosti snažnim?
Kako lokalni, državni i međunarodni akteri mogu pomoći udruženjima žena u sektoru sigurnosti?
Dodatne informacije
Neka udruženja žena u sektoru sigurnosti na internetu
03/2012
deceniji. I dok učešće žena u službama sigurnosti i dalje raste, u većini tih službi one ipak ostaju u manjini i izložene stereotipnim predrasudama, seksualnom uznemiravanju i diskriminaciji.
Odjeljak 1: Neki primjeri ženskih udruženja
Bugarsko udruženje žena u oružanim snagama osnovano je 2006. godine. Ono radi na promociji društvenog statusa i vidljivosti žena vojnika te na zaštiti njihovih zajedničkih interesa. Udruženje provodi obuku i održava radionice o temi ravnopravnost spolova, učestvuje u kampanjama podrške dobrotvornim akcijama, te u dijalogu o temi provođenja Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Međunarodno udruženje žena u vatrogasnoj i hitnoj službi (iWomen), koje se nalazi u Americi, osnovano je 1982. godine i ima oko 1000 članica. Ono podržava, sponzorira i obučava aktuelne i potencijalne žene profesionalce u vatrogasnim i hitnim službama, nudeći priliku članicama da dijele znanje, vještine i sposobnosti.
iWomen izrađuje upute i preporuke za izmjene praksi i politika unutar vatrogasnih i hitnih službi; nudi resurse vezane za sigurnost reprodukcije, testiranja fizičkih sposobnosti i seksualnog uznemiravanja zaposlenima u vatrogasnim službama; te vodi radionice na konferencijama koje organiziraju vatrogasne agencije.
Mongolsko udruženje žena pravnika osnovano je 1992. godine, broji više od 700 članica, 36 područnih ureda po provincijama i okruzima, te ima sedam stalnih zaposlenica. Zagovara prava žena, žensko upravljanje i učešće žena u društvenom razvoju; te radi na tome da pravni sistem bolje odgovara na potrebe i prava žena.
Među njegove aktivnosti ubrajaju se i podnošenje testnih zahtjeva kojima se dovode u pitanje zakoni i politika koji diskriminiraju žene; pružanje besplatnih pravnih usluga ženama; usavršavanje i obuka za pravnice, žene u tijelima odlučivanja i agencije za provođenje zakona; te istraživački rad.
Udruženje Žene u sektoru sigurnosti – Sijera Leone (WISS-SL) osnovano je 2008. godine. Njegov mandat je fokusiran na promociju prava žena i integraciju pitanja ravnopravnosti spolova u okviru sektora sigurnosti putem međuagencijske saradnje, izgradnje kapaciteta, umrežavanja i razmjene najboljih praksi.
WISS-SL promovira dijalog o pitanjima roda i žena između institucija sektora sigurnosti te jača kapacitet žena zaposlenih u sektoru sigurnosti putem uvodnih seminara za novozaposlene žene, mentorstvo i obučavanje. Njegove aktivnosti su doprinijele boljoj zastupljenosti žena u zatvorima te inkorporiranju rodnih pitanja u institucionalne politike i operacije.
Odjeljak 2: Historija Međunarodnog udruženja žena policajaca
Žene rade u policiji u Sjedinjenim Državama od 1845.
godine. Devedesetih godina devetnaestog stoljeća prva žena je dobila status ”policajca” s ovlaštenjem da može hapsiti, a 1910. godine žene su zvanično priznate u toj službi kada je imenovana prva “policajka”. Godine 1915. osnovano je Međunarodno udruženje policajki u Sjedinjenim Državama, koje postaje Međunarodno udruženje žena policajaca (IAWP) pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Tokom šezdesetih i sedamdesetih IAWP je počeo organizirati konferencije svake dvije godine, objavljivati zvanične publikacije, nuditi obuku za policajce muškarce i žene, te je pozdravio dolazak muških pripadnika. U novije vrijeme ta organizacija se prilagođava globalizaciji jačanjem svojih međunarodnih veza i organiziranjem konferencija izvan Sjedinjenih Država. Sada ima članove iz 55 zemalja i blisko je povezana s udruženjima žena policajaca u Africi, Centralnoj Aziji, Karibima, Evropi, Sjevernoj Americi i Perzijskom zaljevu.
Kakva je organizacija udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Među ženskim udruženjima u sektoru sigurnosti postoji velika razlika u pogledu strukture odgovornosti i članstva, finansija i izvještavanja.
Mnoga udruženja žena djeluju nezavisno, a odgovaraju svom članstvu putem izabranog poslovnog odbora ili izvršnih odbora. Druga su podgrupe većih udruženja (naprimjer, Žensko udruženja za provedbu zakona u Liberiji, koje je formirano u okviru Nacionalnog udruženja za provedbu zakona u Liberiji), i kao takva odgovaraju tom udruženju u različitom stepenu, te mogu djelovati prema uputama koje daje to matično udruženje. Neka ženska udruženja formalno osnivaju svoje institucije iz sektora sigurnosti te moraju odgovarati tim institucijama.
Naprimjer, u Namibiji policijska služba imenuje koordinatore mreže žena u svakoj regiji za provođenje akcijskih planova.
Članstvo u većini ženskih udruženja u sektoru sigurnosti ograničeno je na žene u okviru dotične institucije ili sektora. Neka, međutim, rado primaju i muškarce, a neka pozivaju muškarce da im se pridruže u aktivnostima. Većinom je članstvo u ženskim udruženjima u sektoru sigurnosti dobrovoljno ali kod nekih ženskih udruženja u sektoru sigurnosti sve zaposlene
žene automatski su članice. U jednom drugačijem modelu, članove nekih ženskih udruženja u sektoru sigurnosti, naročito onih koja djeluju kao savjetodavna tijela drugim udruženjima, može birati matična organizacija. Naprimjer, upravni odbor Udruženja žena zaposlenih u popravnim domovima države Ontario sastoji se od osoba koje predstavljaju specifične uloge u okviru Ministarstva javne sigurnosti i popravnih službi – i mogu biti muškarci ili žene. Za regionalna ženska udruženja u sektoru sigurnosti svaka zemlja ili organizacija može imenovati predstavnika, ili, alternativno, sve žene u regiji mogu direktno biti članice regionalnog ženskog udruženja u sektoru sigurnosti.
Većina udruženja ima različite kategorije članstva, kao što su kategorije individualnih članova koji su aktivni u instituciji ili su se u njoj penzionirali, te zasebne kategorije za saradnike/pridružene članove, korporacijske, počasne članove i studente.
Većina ženskih udruženja u sektoru sigurnosti funkcionira s jednim izabranim izvršnim tijelom i/
ili upravnim odborom koji se, u najmanjem, sastoji od predsjednika, potpredsjednika, blagajnika i sekretara, te, u slučaju regionalnih udruženja, predstavnika svake zemlje ili organizacije članice.
Većina odbora zapošljava volontere, a većina ženskih udruženja u sektoru sigurnosti djeluje bez plaćenog osoblja ili samo s jednim ili dva zaposlena (ponekad posuđenih od organizacija članica).
Kako se finansiraju udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Ženska udruženja u sektoru sigurnosti koriste se širokim rasponom finansijskih aranžmana. Neka ženska udruženja u sektoru sigurnosti finansiraju njihove ”matične” organizacije. Naprimjer, Udruženje žena policajaca s Bahama djelimično se finansira iz Kraljevske policije Bahama. Većina ženskih udruženja u sektoru sigurnosti dobija godišnju članarinu od svojih članova, koja se kreće u rasponu od samo 16 američkih dolara za Mrežu žena vatrogasaca u Ujedinjenom Kraljevstvu do 437 dolara za Interesnu grupu Međunarodnog pravnog udruženja pravnica.
Neka ženska udruženja u sektoru sigurnosti, tačnije međunarodna ženska udruženja u sektoru sigurnosti, dopunjuju prihode donacijama, reklamiranjem u svojim publikacijama i prihodima koje ostvare od konferencija, obrazovnih inicijativa i prodaje artikala. Nekoliko ženskih udruženja u sektoru sigurnosti dobija finansijsku pomoć od vlada i privatnih industrija, lokalnih i nacionalnih nevladinih organizacija, građanskih organizacija, privatnih fondacija ili razvojnih agencija. Jedan broj ženskih udruženja u sektoru sigurnosti finansijski je inkorporiran kao neprofitne pravne osobe ili je pridružen fondacijama radi dozvole za primanje donacija (koje su u nekim zemljama oslobođene plaćanja poreza).
Kakve aktivnosti poduzimaju udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Većina ženskih udruženja u sektoru sigurnosti ima jasno definiran mandat i cilj, što općenito uključuje pružanje usluga članovima i poboljšanje usluga za institucije, sektor ili zajednicu.
U usluge članovima obično se ubrajaju:
• Podrška potrebama članova, uključujući moralnu podršku u slučajevima diskriminacije;
• Umrežavanje i izgradnja odnosa;
• Komunikacija i razmjena informacija putem konferencija, internetskih foruma i društvenih medija;
• Priznavanje postignuća članova pomoću nagrada i stipendija; te
• Pružanje mogućnosti članovima za profesionalni razvoj, razmjenu osoblja, treniranje i mentorstvo.
U nekim regijama kao što je Zapadna Afrika uloga ženskih udruženja u sektoru sigurnosti u policiji i vojsci više je socijalno orijentirana. Ženska udruženja u sektoru sigurnosti daju finansijsku i materijalnu pomoć članovima u slučaju bolesti ili smrti člana porodice, proslave rođenja djeteta, braka, ili odlaska u penziju.
Odjeljak 3: Prilagođavanje uniformi ženskim potrebama – primjer usluge koju pruža žensko udruženje u sektoru
sigurnosti
Usluge pružanja pomoći koje pružaju ženska udruženja u sektoru sigurnosti odražavaju potrebe i kreativnost njenih članova. Kada su neke članice Žena policajaca Los Angelesa i saradnika izrazile bojazan zbog skupih uniformi tokom trudnoće, udruženje je napravilo i provelo plan za kupovinu određenog broja trudničkih uniformi u raznim veličinama i posuđivalo ih članicama kojima su bile potrebne. Jedini trošak članica bio je da očiste uniforme prije nego što ih vrate u udruženje.
Reakcija članica na tu inicijativu bila je krajnje pozitivna.
Poboljšanje usluga koje se daju instituciji, sektoru ili zajednici može uključivati:
• Promociju integracije žena u instituciji i napredovanja žena u pravcu rukovodećih pozicija;
• Promociju integracije pitanja ravnopravnosti spolova u organizaciji, naprimjer pomoću uspostavljanja jedinica za rodna pitanja, razvoja i distribucije obrazovnih i materijala za samopomoć, te radionica za obuku o pitanjima rodne jednakosti;
• Jačanje odnosa institucije sa zajednicama kojima služi, uključujući pružanje usluga i podrške zajednicama putem saradnje s organizacijama civilnog društva i organizacijama;
• Provođenje i promociju istraživanja, te razmjenu najboljih praksi s drugim institucijama;
• Prikupljanje novca i zagovaranje; te
• Utjecaj na politiku direktnim radom s vladom i onima koji kreiraju politiku.
Kakav utjecaj imaju udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Putem unutrašnjih i vanjskih aktivnosti, ženska udruženja u sektoru sigurnosti podržavaju i osnažuju žene koje rade u sektoru sigurnosti.
Borbom za pravednije radne uvjete za žene u sredinama u kojima dominiraju muškarci, ženska
mogućnosti za žene profesionalce u sektoru sigurnosti da rade i postižu uspjehe u pogledu svojih pojedinačnih kompetencija i potreba.
Ženska udruženja u sektoru sigurnosti utječu na raznorazne politike i prakse institucija sigurnosnog sektora, koje se kreću od regrutacije do porodiljskog odsustva, fleksibilnog radnog vremena, promjena uniformi i nacionalnih politika koje se odnose na prava žena. Te promjene su u nekim slučajevima proizlazile iz uključenosti ženskih udruženja u sektoru sigurnosti u procese formalnog odlučivanja, što je imalo direktnog utjecaja na promjene u legislativi; u drugim slučajevima udruženja su mogla davati informacije, utjecati na razvoj politika i poboljšavati usluge koje pružaju pomoć u zagovaranja, pripremi pozitivnih propisa i tužbi.
Neka ženska udruženja u sektoru sigurnosti povećavaju poznavanje pravde i ljudskih prava, poboljšavaju pristup sudovima te povećavaju uključenost zajednice u javnu sigurnost putem pružanja direktnih usluga zajednici. Takve aktivnosti mogu imati dugotrajne, korisne efekte, ne samo za zaposlenice nego i za zaposlenike, kao i organizacije, institucije i zajednice kojima služe.
Osim toga, putem nacionalne, regionalne i međunarodne saradnje ženska udruženja u sektoru sigurnosti dijele znanja i iskustva po zemljama i organizacijama.
Koji su glavni izazovi udruženja žena u sektoru sigurnosti?
Neka udruženja žena u sektoru sigurnosti su jaka, dobro organizirana i dobro finansirana.
Međutim, održivost mnogih udruženja žena u sektoru sigurnosti dovodi se u pitanje zbog njihovog nedostatka iskustva u strateškom i finansijskom planiranju, organizacijskom razvoju i prikupljanju sredstava. Udruženja žena u sektoru sigurnosti ponekad se muče s profiliranjem svoje vlastite institucije ili sektora i kontakata izvan njih. Udruženja žena u sektoru sigurnosti koja ne traže angažman organizacija civilnog društva (a u nekim kontekstima i međunarodnih organizacija) izvan svoje institucije ili sektora propuštaju priliku za zagovaračku podršku, saradnju i izgradnju kapaciteta.
Odjeljak 4: Međunarodne obaveze koje se tiču žena u sektoru sigurnosti
Ženska udruženja u sektoru sigurnosti mogu biti važni partneri vladi u ispunjavanju međunarodnih obaveza rodne ravnopravnosti.
• Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979. godine zahtijeva da države osiguraju da žene i muškarci imaju iste mogućnosti zapošljavanja, napredovanja i sigurnosti posla, uključujući i u odnosu na sve oblike javnih funkcija i pozicija. Ratificirajući CEDAW, zemlje se obavezuju da će ženama i muškarcima dati jednake mogućnosti u sektoru sigurnosti. Tačnije, u Pekinškoj platformi za akciju, usvojenoj na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama 1995.
godine, države su se obavezale da će ženama osigurati ista prava kao muškarcima da budu suci, advokati i drugi službenici suda, kao i policajci, te zaposlene u zatvorima i pritvorima.
• Rezolucija 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, usvojena 2000. godine, poziva na učešće žena i uključivanje rodne perspektive u širokom rasponu područja koja se odnose na sigurnost, uključujući mirovne pregovore, humanitarno planiranje, operacije održavanja mira i postkonfliktnu izgradnju mira. Rezolucija 1325 naglašava značaj ‘ravnopravnog učešća žena i njihovu punu uključenost u sve napore na održavanju i promicanju mira i sigurnosti’
te potiče na sve veću zastupljenost žena na nivoima odlučivanja u institucijama koje se bave upravljanjem konfliktom i njegovom prevencijom.
Rezolucija potiče i proširenu ulogu žena kao vojnih posmatrača i civilne policije, između ostalog i u operacijama Ujedinjenih naroda.
Kasnije rezolucije Vijeća sigurnosti br. 1820, 1888 i 1960 potiču slanje većeg broja žena angažiranih u vojnim i policijskim jedinicama operacija Ujedinjenih naroda. U septembru 2010. godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je set indikatora kao zajedničku osnovu za izvještavanje o provedbi Rezolucije 1325, koja uključuje stepen uključenosti žena u sektorima pravosuđa i sigurnosti.
• Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o sprečavanju zločina i krivičnim mjerama za suzbijanje nasilja nad ženama iz 1998. godine potiče države potpisnice da sarađuju s nevladinim organizacijama i relevantnim profesionalnim udruženjima na organizaciji rodno osjetljive obuke za zaposlene u sektoru sigurnosti uključene u sistem krivične pravde.
Jedan broj regionalnih tijela, uključujući Afričku uniju, Vijeće Evrope i Ekonomsku zajednicu zapadnoafričkih država, također je naglasio značaj promocije i podrške ženama u sektoru sigurnosti. Pogledati DCAF kompilaciju na International and Regional Laws and Instruments related to Security Sector Reform and Gender s više detalja.
U nekim zemljama postoje formalna ograničenja kod aktivnosti sindikalnog tipa vojnog osoblja koja sprečavaju formiranje udruženja zaposlenih.
Češći vanjski izazovi za udruženja žena u sektoru sigurnosti su, između ostalog, nedostatak ‘političke volje’ da se napravi udruženje i nedostatak podrške s višeg nivoa u okviru institucije, uz dominantno muške tradicije i kulturne barijere koje opstruiraju učešće i napredovanje žena. U odgovoru na taj izazov, udruženja žena u sektoru sigurnosti sve više se preusmjeravaju s organizacije društvenog
‘sestrinskog tipa’ na one koje su više strateški fokusirane i posvećene utjecaju na institucionalnu politiku i praksu, pretpostavljajući time ozbiljniju i težu poziciju u okviru institucije i javne debate.
Šta čini udruženja žena u sektoru sigurnosti snažnim?
Udruženja žena u sektoru sigurnosti postaju održiva dajući vrijednost svojim članicama, svojoj organizaciji, instituciji i zajednici kojoj služe, a imaju i pristup finansijskoj i institucionalnoj podršci. Jaki lideri i prvaci su potrebni da promoviraju, podržavaju i, tamo gdje je to prikladno, njeguju razvoj udruženja. Važno je predano članstvo – ono kojem je jasna i svrha organizacije i uloga članova u doprinosu općim i pojedinačnim ciljevima organizacije.
Udruženja žena u sektoru sigurnosti mogu učiti jedna od drugih. Dobre prakse uključuju:
• Redovnu procjenu potreba svojih članica;
• Jasnu izjavu o namjeri i prioritetima;
• Ciljano strateško i finansijsko planiranje;
• Razvoj snažnog, transparentnog i inkluzivnog okvira internog upravljanja prilagođen lokalnim ograničenjima i mandatima, uključujući jasne mehanizme interne odgovornosti;
• Osiguranje da je u upravljačkim strukturama udruženja zastupljena raznolikost njenog članstva u pogledu nacionalnosti, religije, jezika, geografskog porijekla, institucionalnog pripadanja, ranga i funkcije itd.;
• Angažman i saradnju sa širokim spektrom interesnih grupa, uključujući vlade, institucije sigurnosnog sektora, organizacije civilnog društva, ženske grupe, medije, međunarodne organizacije, donatore i privatni sektor;
• Uspostavljanje mreže za proširenje utjecaja, promociju i razmjenu ideja između članica i udruženja iz različitih institucija sigurnosnog sektora i različitih zemalja;
• Razvoj i provođenje sistema prikupljanja podataka, monitoringa i evaluacije kako bi se održali osnovni podaci, nadgledao napredak i analizirali utjecaji;
• Razvoj mehanizama za identifikaciju i razmjenu naučenih lekcija i najboljih praksi.
Odjeljak 5 : Procjena potreba
Mreža žena policajaca Jugoistočne Evrope (WPON) uspostavljena je 2010. godine. U pripremi, Udruženje šefova policije Jugoistočne Evrope, uz podršku međunarodnih organizacija, sarađivalo je s ministarstvima unutrašnjih poslova i policijskim službama prilikom anketiranja 3.800 muškaraca i žena zaposlenih u policijama Jugoistočne Evrope kako bi napravilo pregled pozicije žena u policijskim službama.
Preporuke koje su nastale iz ovog istraživanja korištene su za formiranje fokusa i aktivnosti WPON-a. U prvim fazama, WPON je finansijski podržavalo norveško ministarstvo vanjskih poslova, Razvojni program Ujedinjenih naroda i Švicarska agencija za razvoj i saradnju, a upute i podršku je dobijao od IAWP-a.
Kako lokalni, državni i međunarodni akteri mogu pomoći udruženjima žena u sektoru sigurnosti?
Lokalni, nacionalni i međunarodni akteri mogu doprinijeti razvoju i jačanju udruženja žena u sektoru sigurnosti, podržavajući time integraciju pitanja ravnopravnosti spolova promovirajući ravnopravno učešće žena u sigurnosnom sektoru i, šire, poboljšavajući zajednice koje opslužuju udruženja žena u sektoru sigurnosti.
U taj doprinos spada:
• Izgradnja i jačanje saveza s udruženjima žena u sektoru sigurnosti;
• Doznačivanje sredstava i donacija za projekte udruženja žena u sektoru sigurnosti;
• Pomoć izgradnji organizacijskih i tehničkih kapaciteta udruženja žena u sektoru sigurnosti;
• Razvoj sposobnosti udruženja žena u sektoru sigurnosti za mobilizaciju resursa i razvoj partnerskih odnosa s ministarstvima, organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama;
• Uključivanje udruženja žena u sektoru sigurnosti u kreiranje politika i olakšavanje pristupa onima koji donose odluke na višim nivoima putem redovnih konsultacija;
• Poticanje dijaloga između udruženja žena u sektoru sigurnosti.
Dodatne informacije
Inventory of Female Staff Associations Montgomery, 2011
http://dcaf.ch/Publications/Inventory-of-Female-Staff- Associations-Reviewed-for-the-Occasional-Paper- Female-Staff-Associations-in-the-Security-Sector-Agents- of-Change
Female Staff Associations in the Security Sector: Agents of Change?
Montgomery, 2011
http://dcaf.ch/Publications/Female-Staff-Associations-in- the-Security-Sector-Agents-of-Change
Gender and SSR Toolkit Annex: International and
Regional Laws and Instruments related to Security Sector Reform and Gender
http://dcaf.ch/Publications/International-and-Regional- Laws-and-Instruments-related-to-Security-Sector- Reform-and-Gender
Neka udruženja žena u sektoru sigurnosti na internetu
Association of Women Executives in Corrections www.
awec.us
International Association of Women in Fire and Emergency Services
www.i-women.org
International Association of Women Judges www.iawj.org
International Association of Women Police www.iawp.org
International Federation of Women Lawyers www.fidafederation.org
Women in Defence and Security www.wids.ca
Zahvalnica
Ovaj informator su napravile Megan Bastick i Kitt Nielsen, na osnovu teksta Montgomery, R. Female Staff Associations in the Security Sector: Agents of Change?
(Geneva: Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces, 2011).
D CA F
www.dcaf.ch / backgrounders
S erija i nformatora DCaf- a
o Reformi i rukovođenju sektorom sigurnosti
Informatori DCAF-a (DCAF Backgrounders) obezbjeđuju kratak uvod u mnoštvo savremenih pitanja koja se tiču upravljanja sektorom sigurnosti i njegove reforme.
Vaš komentar je dobrodošao. Molimo da pošaljete svoje primjedbe i prijedloge na:
www.dcaf.ch/backgrounders
Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) promovira efikasno upravljanje i reformu sektora sigurnosti.
Centar vrši istraživanja o dobrim praksama, podstiče razvoj odgovarajućih standarda na državnom i međunarodnom nivou, daje preporuke za razvoj odgovarajuće politike, vrši savjetodavnu ulogu i pruža državama
programe podrške. Partnere DCAF-a čine vlade, parlamenti, institucije civilnog društva, međunarodne organizacije i niz aktera u
Serija DCAF Informatora sadrži
• Demokratska kontrola oružanih snaga
• Djeca vojnici
• Izazovi pred obavještajnom djelatnošću
• Multietničke oružane snage
• Nacionalna bezbjedonosna politika
• Nacionalni savjeti bezbjednosti
• Obavještajne službe
• Parlamentarni nadzor nad obavještajnim službama
• Parlamentarni odbori za odbranu i bezbjednost
• Privatna vojna preduzeća
• Reforma odbrane
• Reforma policije
• Reforma sektora bezbjednosti i interresorne organizacije
• Reforma sektora bezbjednosti u uspostavljanju mira tokom perioda nakon sukoba
• Rod i reforma sektora bezbjednosti
• Sigurnosna provjera u sektoru bezbjednosti
• Sistem vojne pravde
• Slanje trupa u inostranstvo
• Trgovina ljudima
• Udruženja žena u sektoru sigurnosti
• Uloga parlamenta u nabavkama za sektor odbrane
• Uloga parlamenta u određivanju budžeta za sektor odbrane
• Upravljanje sektorom bezbjednosti i reforma sektora bezbjednosti
• Vanredna stanja
• Vojni atašei
• Vojni ombudsman
